Kulturni spomenici Grožnjana2022-12-16T13:02:44+00:00

Kulturni spomenici Grožnjana

Grožnjanski arhitektonski mikrokozmos tipičan je za lokalitet po stilu i funkcionalnosti. Moguće je ga podijeliti na javni i sakralni dio.

Javni dio grožnjanske arhitekture odnosi se na institucije javne vlasti i javnih potreba te vojno-obrambene strukture. Iz tipične srednjovjekovne arhitekture izdvaja se gradska lođa četirima svojim lukovima u renesansnom stilu. Iznad nje je izgrađen gradski fontik za žitarice u kojem danas djeluje Gradska umjetnička galerija. Cijela zgrada izdvaja se svojom gracioznošću. Tik do velikih ulaznih vrata nalazi se gradski toranj ukrašenim grbovima raznih grožnjanskih uglednika i rektora iz venecijanskog razdoblja.

Stare_razglednice Grožnjana

Veliku arhitektonsku vrijednost posjeduje i zgrada kaštela u kojoj se nalazilo sjedište gradskih načelnika i pazenatičkih kapetana. U svojoj je povijesti doživjela četiri obnove – 1588. godine, 1726. godine, 70-ih godina prošlog stoljeća i 2002. godine.

Po važnosti još možemo izdvojiti arhitektonski kompleks Corva-Spinotti-Morteani u barokno- klasicističkom stilu. Sagrađen je 1681. godine. Sam kompleks ne teži za prostornom dominacijom, pa se u cijelosti uklapa u postojeći prostorni okvir. Izuzmemo li balkone uklonjene u drugoj polovici XIX. stoljeća, kompleks se ističe svojom funkcionalnošću bez posebnih graditeljskih i stilskih detalja. U dvorištu je cisterna s bunarom iz 1782. godine.

Gradske zidine su od samog početka postojanja kaštela GROŽNJAN bile obrambeno i vojno vrlo značajne, a sam gradić zaokruživale u jedinstvenu arhitektonsku cjelinu. Zbog svog značenja često su obnavljane – 1360. godine i 1367. godine, a zadnji put 1446. godine zbog straha pred turskom najezdom.

Unutar gradske jezgre valja još izdvojiti renesansnu palaču Corner iz 1567. godine. Njezin je prvi kat u gotičkom stilu. Valja spomenuti pisarnicu s baroknim dekoracijama iz 1492. godine i staru kovačnicu iz 1406. godine. GROŽNJAN i njegovo područje bogati su sakralnom arhitektonskom baštinom. U samom Grožnjanu spominju se crkve sv. Roka i sv. Martina koje su postojale još u XIV. stoljeću, ali se nisu sačuvale. Stolna se crkva prvi put spominje 1310. godine. Prvotno je bila posvećena Djevici Mariji, a kasnije sv. Vidu, Modestu i Krešenciji.

To je jednobrodna apsidna crkva koja je 1770. godine rekonstruirana u baroknom stilu tako da se na glavnom pročelju ističu četiri polustupa s kapitelima. Crkva je obnovljena još dvaput – 1890. godine i 1965. godine. U njoj se nalaze Girardijeve orgulje iz 1846. godine, a središnji oltarski motiv koji predstavlja mučeništvo sv. Vida, Modesta i Krešencije u rimskom Koloseumu iz 303. godine, naslikao je slikar Ermenegildo de Troya 1914.godine.

Pored glavnog oltara nalaze se korske klupe iz renesansnog doba – primjer umjetnosti nadahnute narodnom tradicijom. Osim glavnog oltara, ovdje su još četiri manja, posvećena Milosrdnoj Djevici Mariji (djelo Enza Morellija), Srcu Isusovom, sv. Blažu, sv. Sebastijanu, sv. Roku i sv. Valentinu (slikarski motiv iz 1766. godine Travijevo je djelo), sv. Mihajlu, sv. Antonu Opatskom i sv. Antonu Padovanskom.

Povijest Grožnjana

Valja napomenuti da oltar posvećen sv. Blažu  posjeduje posebno posvećenje trajne indulgencije posebnim papinskim ukazom iz 1801. godine. Papa Pio VII., koji je sa svojom fregatom Belona našao utočište u Tarskoj vali 1800. godine, unaprijedio je istim ukazom grožnjanske svećenike i kapelane.

Pored župne crkve uzdiže se zvonik visok 36 metara. Sagrađen je između 1603. godine i 1682. godine. Izvan zidina se nalazi crkvica sv. Kuzme i Damjana iz 1554. godine čije je unutarnje zidne dekoracije u modernističkom stilu izveo slikar Ivan Lovrenčić. Radovi su trajali od 1988. godine do 1989. godine.

Povijest Grožnjana

U Grožnjanu se još nalaze sljedeći sakralni objekti – crkvica sv. Nikole na gradskom groblju i nedaleko nje crkvica sv. Duha iz 1598. godine. Dvaput je restaurirana – 1790. godine i 1925. godine. Nedaleko od Grožnjana nalazi se crkvica sv. Vida s grobljem. Na širem području župe Grožnjan nalazimo crkve sv. Florijana, sv. Ivana Krstitelja, sv. Antuna i sv. Marije od Baštije. Claudio Stocovaz

Go to Top