
Povijest Grožnjana
Prema mišljenju poznatog tršćanskog povjesničara Fulvia Salimbenija, prozboriti o malom gradiću ne čini povijest, odnosno ne doprinosi ničem novom u njoj. No, on nas istovremeno podsjeća na povjesničara Armanda Saporija koji tvrdi da je povijest sve što se zbiva, pa tako i zbivanja u vezi s malim mjestima. Ako ona i nisu utjecala na smjer nacionalne i regionalne povijesti, ipak su posljedica magistralne povijesne matice.
GROŽNJAN se potpuno uklapa u ova razmišljanja o povijesti, no mi se ipak smjelo usuđujemo tvrditi da su specifičnosti teritorijalnog položaja, teritorija kao izvora životnih resursa i značenje lokalnog autohtonog stanovništva, njegovi običaji i mentalitet, bitne odrednice njegove sudbine tijekom burne i neponovljive prošlosti.
Veliki povijesni narodi koji su određivali smjer povijesnih zbivanja uvelike su utjecali i na lokalnu povijest istarskog mikrokozmosa, ali to ni u kojem slučaju ne umanjuje značenje malih gradova kao polaznih točki za originalnost i neponovljivost lokalnih zbivanja kao jedinstvene epizode u sklopu europskog povijesnog makrokozmosa.
GROŽNJAN je, upravo zahvaljujući nepresušnoj energiji svojeg stanovništva čija su mu svekolika opredjeljenja udahnjivala dušu opstanka bez obzira na prevrtljivost makropovijesnih zbivanja, preživio sva povijesna razdoblja.
GROZNJAN danas diše novim plućima. Nova generacija prihvatila je brigu o njegovim perspektivama čije su nezaobilazne odrednice umjetničko stvaralaštvo njegovih novih stanovnika i privređivanje dijela lokalnog autohtonog stanovništva na temelju poljoprivrede, agroturizma i drugih vrsti turizma te zanatstva, male privrede i trgovine.